Ambiente Moris: Kompriende no Determina Asaun ba Futuru Ambiente ne’ebé Furak

0

A(caps)mbiente Moris mak saidá? Belun FAHE HO ITA iha konteúdu ne’e ita sei aprende kona ba Ambiente moris no relasaun recíprocidade entre umanu ho ambiente; Konteúdu ne’e kontribui husi belun António da Cruz Pinto, Estudante UNTL, Faculdade de Agricultura Departamento de Pescas e Ciências Marinha. Belun António individual ida ho paixaun aás kona ba konservasaun ambientál no fiar katak ho forsa edukasaun bele kria mundu ida-ne'ebé sustentavel liu.

Definisaun no Konseitu Kona ba “Ambiente Moris”

Ambiente mak inklui entidade moris no la moris hanesan rai, bee, animál no ai-horis, hola parte iha papél importante iha ita-nia ezisténsia. Ida ne'e fornese rekursu esensiál sira hanesan ai-han, anin, no bee, no influénsia signifikante ba ekosistema sira-nia saúde no sira-nia adaptabilidade ba mudansa klimátika.

Abiotiku no Biotiku

Ambiente mak unidade entre abiotiku no biotiku. Abiotiku mak kolesaun hosi buat ne'ebé la moris. Enkuantu, biotiku mak kolesaun hosi buat ne’ebé moris nian. Komponente abiotiku sira kompostu husi anin, bee, naroman loro-matan, rai, temperatura no seluk tan. Komponente biotiku sira inklui dekompozitor ka hanaran dekompozitor, konsumidór no produtór sira. Komponente rua ne'e iha relasaun ne'ebé besik liu ka labele haketak.
Biotic vs Abiotic


Kompriende Ambiente

Ambiente ne'e tradús iha dalan oioin. Tuir disionariu ekolojiku, ambiente moris mós hanaran meiu ambiente. Meiu ambiente mak unidade entre kriatura moris “biotiku” no kriatura la moris “abiotiku” iha rai. Enkuantu, tuir Lei Undang-undang Republik Indonesia nᵒ. 32 hosi 2009, hateten katak ambiente moris mak unidade espasu nian iha sasán hotu-hotu. Nune’e mós tuir Constituição RDTL iha Artigo 61 ne’e ko’alia kona-ba Meiu Ambiente katak “ Ema hotu iha direitu ba ambiente atu moris ne’ebé umanu, di’ak ba saúde, ekolojikamente ekilíbriu no iha devér atu proteje no halo di’ak liu tan ambiente ne’e ba jerasaun sira ne’ebé aban-bainrua sei mosu”

Probema no Solusaun Ambiente

Kriatura moris sira inklui ema, kondisaun no ema nia hahalok. Injerál, bele konklui katak meiu ambiente mak kombinasaun ida hosi seres vivus hotu ka buat hotu ne'ebé moris no mós fatór no komponente sira ne'ebé hale'u sira.

Kriatura moris sira iha mundu ne'e sai nu'udar buat ida-ne'ebé ajuda ita atu hetan susesu iha ita-nia ambiente. Kriatura moris espesiál sira mak “ema”. Ema mak kriatura matenek ne'ebé Maromak kria ona ho perfeitu.


Hahalok Umanu no Ambiente

Tanba ne'e, fallansu ambientál hanesan poluisaun bele dehan hanesan asaun umanu. Ohin loron ema nia hahalok liu tiha limitasaun ne'ebé razoavel. Sira ne’ebé soe fo'er ho laran-susar. Fatin barak ne'ebé tenke moos hosi fo'er mak taka ho fo'er. Fatin ne'ebé tenke nakukun no furak sai ona fatin ne'ebé manas no maran.
Lixo toma konta


Solusaun tuir Dekreitu-Lei

Tuir DEKRETU-LEI N.º 26/2012 Alinea-s hateten katak Poluisaun: introdusaun direta ka la direta hosi ema nia hahalok, hosi substánsia sira, vibrasaun, ahi, manas ka barullu iha elementu ambientál sira ne’ebé bele estraga ema-nia saúde ka kualidade ambiente, estraga soin materiál, responsabiliza ka prejudika uzu no gozu no uzu lejítimu ambiente sira seluk.

Liu husi DEKRETU-LEI N.º 26/2012 Alinea-s iha leten ne’e, atu fo hanoin de’it ba populasaun no komunidade iha Timor-Leste katak presija iha hanoin konsiensia rasik atu sai seguransa ida forte no proteje ita nia ambiente sira, presija tau atensaun ba ambiente ida ne’ebé moos no kualidade, labele sunu rai arbiru, labele tesi ai aribiru, labele estraga animal arbiru, presija soe fo’er iha nia fatin “fatin lixu”, se la tau atensaun ba problemas sira ne’e maka sei kauza fila fali mai ita nia saúde, kualidade ambiente no fo risku boot mos ba ita nia biodiversidade mariña sira ne’ebé iha potensial boot atu hametin ita nia ekonomia rai laran.

Impaktu Ambiente ba nia Habitante sira

Ambiente nu'udar liña moris ba ema rihun ba rihun. Ema liu biliaun 1.5 mak depende ba ai-laran hodi hetan nesesidade hanesan ai-han, uma mahon, no ai-moruk. Aleinde ne'e, agrikultura fornese kondisaun moris ba ema biliaun 2, besik 27% husi populasaun mundiál, enkuantu biliaun 3 seluk depende ba tasi. Tranzisaun ba ekonomia verde (greener economies) potensialmente bele kria empregu foun hamutuk tokon 24 iha tinan 2030, hodi kontribui ba redusaun kiak iha mundu.

Estudu Kazu no Ezemplu sira

Iha Timor-Leste, degradasaun ambientál sai preokupasaun maka'as. Nasaun ne'e enfrenta ona deflorestasaun ne'ebé boot, tuir estimasaun katak to’o ona 90% husi ai-laran orijinal ne’ebé ezisti hamoos hotu tiha ona. Populasaun sira-nia nesesidade ba ai-sunu ne'ebé aumenta bebeik maka sai nu'udar motór boot ida hodi kontribui ba deflorestasaun, nune’e mós fator mudansa ba utilizasaun rai hanesan ke’e rai ba konstrusaun rezulta rai-halai, poluisaun sedimentu, no efeitu aat ba rai agrikultura sira.
Deflorestasaun

Papél Umanu Oinsa Proteje Ambiente.

Nu'udar umanu, ita iha knaar importante atu proteje ita-nia ambiente. Iha dalan balu ne'ebé ita bele kontribui, hanesan:
  • Redús, Reuzu, Resiklu (3R): Adere ba prinsípiu 3R atu minimiza lixu no konserva rekursu naturál sira.
  • Konserva bee no enerjia: Tenki konsiente atu salva bee no eletrisidade iha ita-nia moris loroloron nian.
  • Han ai-han lokál no sustentavel: Halo opsaun hodi han hahán ne'ebé mai husi rai-laran ka ai-han organiku, hamenus na'an no susu-been, no hola iha toos laran ka iha merkadu tradisional.
  • Minimiza kondusaun: Prátika no hatoman-an uza transporte públiku, ka sa'e bisikleta duke lori kareta ho motor rasik.
  • Kuda ai-horis: Ai-hún sira absorve karbonu dioksidu no fornese oksijenu, reduz ka absorve gás foer husi estufa/greeenhouse. Kuda ai-horis iha ita nia jardín ka suporta inisiativa kuda ai-horis barak iha komunidade bele marka diferensa signifikante.
  • Asaun Voluntariu: Partisipa iha atividade komunitário hodi hamoos no suporta no advokasia ba konsiénsia ambientál.
  • Eduka Ita-nia an no ema seluk: Kontinua atualizadu/informadu kona-ba problema ambientál no fahe ita-nia koñesimentu ba ema seluk.
  • Apoia enerjia renovavel: Se bele, hili enerjia verde (green energy) ba ita-nia uma ka negósiu.
  • Buka no uza produtu Ecológico: Buka produtu ho label-eko no hili produtu uma kain nian ka produtu tradisional orgániku.
  • Kontaktu Ita-boot nia Reprezentante: Koordena no kolabora ho parte kompetente hodi suporta ba polítika ambientál iha nivel lokál, nasionál no internasionál.
Solusaun i Preparasaun

Ambiente nia papel importante iha vida saudavel no existensia moris iha planeta mundu. Tamba ne'e, importante tebes ba kada individu atu esforsa hodi salva no proteje ita nia ambiente. Sekarik mak ita labele atua duni atu reduz no hakotu emisaun gás estufa/greenhouse, ita sei la bele evita konsekuénsia boot husi mudansa klimátika.

Belun FAHE HO ITA nudar defini husi kontributor katak: Ambiente la'ós sai de'it hanesan fatin ida ba ita atu hela, maibé hola parte importante ida iha vida moris ita nian, tamba ne’e ita nia hahalok no desizaun sira ohin loron mak sei forma mundu ida ne’ebé furak ba ita nia oan no bei-oan sira iha futuru.

Mai ita desidi hodi prepara no koloka sira iha mundu ida ne’ebé furak no matak hodi kontribui uitoan ba asaun prátika kuidadu ambiente, iha ita nia moris loroloron nune’e ita sei bele salva halo mudansa boot ba ita-nia planeta.
Mai ita serbisu hamutuk atu proteje ita-nia ambiente ba ita-nia an no ba jerasaun sira iha futuru!


Referénsia:


#FAHEHOITA #FAHETUTAN

Post a Comment

0Comments
Post a Comment (0)